Starinske sorte voća su voćke života dar za generacije koje dolaze i koje će nam biti zahvalne na tome. Voćka posađena u našem vrtu zaklanja od sunca, žege, vjetrova i oluja, listovi čiste zrak, a korijen zemlju i tako nas čini zdravijima.
(Piše Ksenija)
Zlatna zimska parmenka
Osobine stabla:
Stara Engleska sorta, u Francuskoj poznata još 1700. g. Diploidna sorta, dobar oprašivač. Dobro ju oprašuju ontario, krivopeteljka, lijepocvjetka, jonatan, ananas reneta, šampanjska reneta, london peping i bjeličnik. Drvo je srednjeg bujnog rasta, bujnost se sa starosti smanjuje. Rast je prilično uspravan. Pogoduje joj teže, dovoljno vlažno tlo, zahtjeva dobru njegu i redovitu gnojidbu. Zbog lijepog i snažnog rasta upotrebljava se kao podloga u rasadnicima. Sorta je osjetljiva na jabučnu fuzikladij, lisne uši, rak jabuke i gorku pjegavost ploda. Slabost sorte je izražena alternativa rodnost koju je moguće spriječiti pravodobnim i temeljitim prorjeđivanjem cvjetova i plodova te temeljitom njegom. Dozrijeva prvom polovicom rujna. Pravilnim skladištenjem postojana je i do ožujka. Slabo podnosi hladnjače. Najprimjenija temperatura skladištenja je 6°C.
Osobine ploda
Plodovi su srednje sitni. Duguljasto-okruglog i pravilnog oblika. Suha i glatka koža je žuto-zelene boje koja u skladištu postane zlatno-žuta. Pokrovna boja je narančasta s kratkim tamnonarančastim do crvenim zrakama. Peteljka je kratka do srednje duga, srednje debela i vrlo dlakava. Meso je u punoj zrelosti kremasto, sočno, čvrsto, kasnije krhko, odličnog slatkog okusa ugodne arome.
(Piše Ksenija)
Božićnica
Osobine stabla:
Porijeklo sorte je nepoznato. Triploidna sorta. Kao oprašivača preporučuje se zlatna zimska parmenka i jonatan. Bujnog rasta. Razvija okruglastu, kasnije plosnatu i rijetko razgranatu krošnju. Sorta je otporna na zimski mraz, a osjetljiva na jabučnu plijesan i rak jabuke. Traži duboka i lagana tla. Dozrijeva u prvoj polovici listopada, uporabna odnosno postojana je od studenog do proljeća.
Osobine ploda:
Plodovi su srednje krupni (prilično neujednačeni) i spljoštenog oblika. Prilično su rebrasti. Koža je većim dijelom glatka, tanka i čvrsta, u skladištu postane masna. Osnovna zelena boja prelazi u zelenkasto-žutu i skoro je u cijelosti prekrivena smećkasto-crvenim dugim zrakama. Peteljka je vrlo kratka i srednje debela. Meso je zelenkasto-bijelo, sočnog vinsko-kiselog okusa bez posebne arome. Pri skladištenju meso gubi na sočnosti i postaje krhko.
(Piše Ksenija)
Lijepocvjetka
Osobine stabla:
Sorta potječe iz Američke savezne države New Yersey iz 1790. g. Diploidna sorta. Dobro ju oprašuju jonatan, ananas reneta, london peping i ontario. Bujnog rasta u mladosti, kasnije srednje bujnog. Krošnja je razgranata, grane su joj dugačke, tanke i ovješene. Osjetljiva je na proljetni mraz, fuzikladij, krvavu uš i rak. Pogodni su topliji položaji te bogata i manje vlažna tla. Plodovi ne opadaju. Za sortu je karakteristična obilna, redovita i srednje kasna rodnost (rodi u 5. do 6. godini). Dozrijeva krajem rujna, uporabna je od sredine listopada do ožujka.
Osobine ploda:
Plodovi su srednje krupni do krupni, po veličini prilično neujednačeni. Oblikom su duguljasto-kupasti, nepravilni. Koža je bijelo-žuta, na osunčanoj strani ponešto crvenkasta, s jako izraženim smeđim točkicama. Peteljka je srednje duga i srednje debela. Meso je sočno, aromatično, krhko i vrlo užitnog, odličnog okusa koji podsjeća na bananu.
(Piše Ksenija)
Tepka
Osobine stabla:
Tepka je još odavno poznata i najrasprostranjenija autohtona sorta ovih krajeva. Poznajemo bijelu i crnu tepku. Tepka doseže visoku starost (100 do 150 godina, nađu se i starije). Razvija visoku krošnju (15-20m). Kora debela je crno-sive boje s dubokim brazdama (nalik hrastu) i meka. Listovi su veliki i jajolikog oblika. Najbolje uspijeva na visokim sjeverozapadnim položajima i vapnenim tlima.
Osobine ploda:
Dozrijeva krajem rujna i u listopadu. Okruglastog je oblika, slična jabuci. Osnovna maslinasto-zelena boja prelazi dozrijevanjem u zeleno-smeđu do smeđu boju. Peteljka je kratka, debela i drvenasta. Okus je isprva trpak, a meso tvrdo. Kada odstoji, plod postane mekan, smeđe boje, sočnog, slatkog okusa.
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
korisni linkovi |
• mzos |
• wikipedija |
• dhmz |
• azoo |
• hzz |
• maps.google |
• državna matura |
• knjižnice grada Zagr... |
• carnet |
• muzeji |
• Općina Jakovlje |
• NCVVO |
Dnevne novine |
Obrazovni portali |
• CARNet |
• Portal za škole |
• Eduvizija |
• Hrvatska zajednica t... |
• e-škola |
• Hrvatski savez infor... |
• Radio on demand-CARNet |