preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
 

Kalendar školske godine 2023./2024.​

Nastavna godina počinje 4. 9. 2023. godine, a završava 21. 6. 2024 godine. 

Jesenski praznici - 30. 10 - 1. 11. 2023., nastava počinje 2. 11. 2023. godine. 

Prvi dio zimskih praznika - 27. 12. 2023. - 5. 1. 2024., nastava počinje 8. 1. 2024. godine.

Drugi dio zimskih praznika - 19. 2.  - 23. 2. 2024. godine, nastava počinje 26. 2. 2024. godine 

Proljetni praznici  - 28. 3. 2024. - 5. 4. 2024. godine, nastava počinje 8. travnja 2024. godine 

Ljetni praznici počinju 24. lipnja 2024. godine


2023.

  • 1. siječnja -nedjelja- Nova Godina
  • 6. siječnja-petak -Sveta tri kralja
  • 9. travnja-nedjelja-Uskrs
  • 10. travnja -ponedjeljak -Uskrsni ponedjeljak
  • 1. svibnja -ponedjeljak - Praznik rada
  • 30. svibnja - utorak - Dan državnosti
  • 8. lipnja -četvrtak -Tijelovo
  • 22. lipnja -četvrtak -Dan antifašističke borbe
  • 5. kolovoza -subota -Dan domovinske zahvalnosti
  • 15. kolovoza -utorak -Velika Gospa
  • 1. studenoga -srijeda -Dan svih svetih
  • 18. studenoga-subota -Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata
  • 25. prosinca - ponedjeljak -Božić
  • 26. prosinca-utorak -Sveti Stjepan
e-prijava korisnika
Za osmaše

Ljetni upisni rok

Prema planu Ministarstva, u ljetnom roku prijave u sustav srednje.e-upisi.hr započet će 29. svibnja, a glavni dio upisa, prijava obrazovnih programa, provodit će se od 28. lipnja do 7. srpnja. S time da će prijava programa koji traže prijemni završiti 2. srpnja. Konačne ljestvice poretka u ljetnom roku bit će objavljene 10. srpnja, a od tog dana pa do 13. srpnja u škole se dostavlja upisnica i, ako to program traži, liječničke potvrde. Sredinom srpnja bit će objavljen okvirni broj upisnih mjesta za jesenski rok.

Kako izračunati bodove?

Uz pomoć našeg Kalkulatora bodova saznajte koliko bodova prilikom upisa možete očekivati. Na profilu svake srednje škole možete izračunati bodove koji su vam potrebni za upis baš te škole. Ovim kalkulatorom možete izračunati koliko ćete bodova imati na temelju ocjena iz osnovne škole.

 

Kajkavsko narječje
Prikaži sve izraze koji započinju slovom:
A B C Č D F G H I J K L M N O P R S Š T V Z Ž
ili prikaži SVE izraze u rječniku (ukupno: 534)

bez opisa

Potraži izraz:
 
 

 

Sva je nastava stručno zastupljena.

U matičnoj školi Jakovlje nastava se izvodi u dvije smjene i to za učenike V. – VIII. 

Početak nastave za jutarnju smjenu je u 8,00 , a za poslijepodnevnu u 13,15 sati.

U područnim školama Igrišće i Kraljev Vrh nastava se izvodi stalno u samo jutarnjoj smjeni s početkom u 8,00 sati.

 

Sukladno članku 69. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, i ove školske godine učenici se prevoze na slijedećim ugovorenim učeničkim linijama:

  • Kraljev Vrh – Jakovlje
  • Igrišće – Jakovlje    
  • Sveta Doroteja – Jakovlje i
  • Masni Jarek – Jakovlje

 

     Za učenike naše škole organizirana je prehrana u školskoj kuhinji koja je kombinirana – kuhana jela i namazi. 


 


Nastava je osnovna odrednica didaktike. To je organizirani institucionalni i izvaninstitucionalni interakcijski stvaralački napor u savladavanju propisanih sadržaja i stjecanju znanja, sposobnosti i navika te osposobljavanje učenika za daljni permanentni rad. Cilj nastave je stvaranje kritičke, slobodne, autonomne, stvaralačke, humane, obrazovane, multikulturalne, multietičke i multikonfesionalne učenikove ličnosti, koja je otvorena za sve sadašnje i buduće progresivne promjene u sebi i društvu u kojem se nalazi. Sastavnice tog sustava su:

  • Učenik (uči, stječe relevantno iskustvo, tj. obrazuje se i odgaja)
  • Učitelj (poučava, tj. svoju aktivnost usmjeruje na optimiziranje učenja)
  • Nastavni sadržaj (predstavlja osnovu na kojoj se temelji učenje)
  • Objektivni uvjeti (prostor i nastavna oprema, djeluju na učenje izravno i neizravno)
  • Odnosi između sudionika nastave

Tijekom nastavnog procesa učitelj odabranim načinom (metodom) izlaže učenicima nastavno gradivo i zadaje im različite zadatke. Ovu učiteljevu aktivnost najopćenitije nazivamo poučavanjem.

Budući da je nastavni proces sastavljen od različitih sastavnica, metodičko oblikovanje nastavnog procesa nastoji pronaći i utvrditi njihov najučinkovitiji redoslijed-ustroj. Etape nastavnog procesa čine: uvod ili priprema, obrađivanje novih nastavnih sadržaja, vježbanje, ponavljanje i provjeravanje.

Uvod ili priprema

Priprema je uvijek u funkciji nastavnog procesa, ona ovisi o tome što će uslijediti u daljnjem tijeku nastave. U pripremanju ponavljamo odgovarajuće nastavno gradivo na čijem se poznavanju temelji obrada novoga gradiva. Učenika treba pripremiti i motivirati za nastavnu djelatnost kako bi znao ne samo što će učiti nego i kako će raditi i doći do određenih spoznaja. Važna sastavnica pripreme je određivanje i najava zadaće nastavne djelatnosti (naziv nastavne jedinice), a dobro je ako toj najavi prethodi postavljanje problema i dogovor o njegovu rješavanju iz čega se mogu izvesti zadaće nastave. U pripremanju nastavnog procesa razlikujemo četiri temeljne sastavnice: matematičko-tehničku, metodičku, spoznajnu i psihološku.

Obrađivanje novih nastavnih sadržaja

Obrađivanje novih nastavnih sadržaja jedna je od temeljnih etapa nastavnog procesa. U njoj se uspostavlja neposredna veza između učenika i nastavnog gradiva. Učitelj će novo gradivo dovesti u svezu s prethodnim učenikovim iskustvom, koristeći se izvornom stvarnosti, nastavnim sredstvima, govornim jezikom, kako bi osigurao najpogodniji spoznajni put. Dva temeljna puta spoznavanja su: indukcija i dedukcija. Učenici trebaju također analizirati, sintetizirati i generalizirati informacije koje da njega dopiru putem nastave. Mnogi metodičari smatraju obrađivanje novog nastavnog sadržaja glavnim dijelom nastavnog procesa na koji otpada oko 35% nastavnog vremena i u kojem se usvajaju nova znanja. Iz tog razloga vrlo je važno precizno odrediti:

  • količinu sadržaja nastave, a time i znanja njegovog ekstenziteta (količine činjenica i generalizacija),
  • intenziteta (kvakvoće, dubine pojmova),
  • strukturu (logičku sređenost činjenica i generalizacija).

Na dobro obavljenom obrađivanju novih nastavnih sadržaja temelje se daljnje etape nastavnog procesa - vježbanje, ponavljanje i provjeravanje.

Vježbanje

Vježbanjem učenici prerađuju novu nastavnu građu jer će je tako najlakše usvojiti. Temeljna razlika između vježbanja i ponavljanja je ta što se vježbanjem razvijaju učeničke sposobnosti, a ponavljanjem se učvršćuje znanje učenika. Svaka pravilno oblikovana radnja treba imati dobar spoznajni temelj. Učenici pri izvođenju neke radnje trebaju znati objasniti zašto se ta radnja treba izvoditi baš na takav način. Pri vježbanju razlikujemo:

  • pripremanje vježbanja - određuje se što će se i zašto vježbati, ponavljaju se znanja na kojima se temelji vježbanje i osiguravaju se materijalni uvjeti vježbanja. Nakon upoznavanja radnje u cjelini, ona se može raščlaniti na pojedine operacije, koje se objašnjavaju uz ponovno izvođenje u cjelini. Pravilna motivacija učenika olakšat će vježbanje.
  • samo vježbanje - koje se može raščlaniti na: početno ili uvodno uvježbavanje (nadzire ga učitelj), temeljno ili središnje vježbanje (izvođenje nadzire sam učenik) i završno ili dopunsko vježbanje (učenik postiže najveću brzinu i uspjeh u vježbanju).
Ponavljanje

Ponavljanjem se stječu pouzdanija znanja učenika, tj. memoriraju se činjenice i generalizacije. Trajnost pamćenja može se osigurati čestim ponavljanjem i njegovim korištenjem u svakidašnjem životu. Sa stajališta kvakvoće ponavljanja razlikujemo: reproduktivno i produktivno ponavljanje.

  • Reproduktivno ponavljanje - je dosjećanje, reprodukcija otprije poznatoga gradiva, najčešće onim slijedom kojim je usvojeno. Za dosjećanje je važno mehaničko pamćenje imena, činjenica, generalizacija, pravila zakona i njihovo reproduciranje na određeno pitanje.
  • Produktivno ponavljanje - je korištenje, uporaba otprije poznatog nastavnog gradiva na potpuno nov način. Pri produktivnom ponavljanju sadržaja nastave primjenjuju se različite misaone operacije, npr.: uspoređivanje, raščlanjivanje, združivanje, klasificiranje, konkretiziranje, generaliziranje, strukturiranje, rješavanje problema i dr., što pozitivno utječe na kvakvoću znanja. Produktivno ponavljanje sadržaja od učenika se traži neprekidna stvaralačka primjena znanja.
Provjeravanje

Provjeravanje je sustavno praćenje učenikovih postignuća i uspjeha u ostvarivanju zadaća nastavnog predmeta. Provjeravanjem se prikuplja potrebna dokumentacija o ostvarivanju nastavnih zadataka. Provjeravanje je važno, kako za učitelja i učenika, tako i za roditelje, jer se nime utvrđuje kakvoća i količina postignutih rezultata, odnos učenika prema nastavi i njegovo napredovanje tijekom nastavne djelatnosti. S obzirom na vrijeme provjeravanja razlikujemo:

  • Popratno provjeravanje - obavlja se tijekom cjelokupnog nastavnog procesa. Popratno provjeravanje je zastupljeno u cjelokupnom nastavnom procesu jer zadaća nastave nije samo spoznavanje već i trajno zadržavanje i primjenjivanje određenih znanja.
  • Završno provjeravanje - provodi se nakon obrade pojedinih nastavnih tema, cjelina ili na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja. Njime se utvrđuje učinkovitost nastavne djelatnosti u određenom razdoblju.

S obzirom na oblik provjeravanje može biti:

  • usmeno,
  • pismeno,
  • praktično.
Vremensko trajanje nastavnog procesa

Vremensko trajanje nastavnog procesa teorijski nije ograničeno. U nas je zakonski na snazi razredno-predmetno-satni sustav. U njemu je osnovna vremnska jedinica nastavni sat, koji u pravilu traje 45 minuta. Za učenike najmlađih razreda preporučuje se nastavni sat od 30 do 35 minuta, jer se učenici te dobi ne mogu duže usredotočiti na nastavne sadržaje. U starijim se razredima zbog praktičnih radova i izvanučioničke nastave koriste i blok-sati koji traju 90 minuta.

 


 

Nastavne metode su načini rada učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti. Osnovna podjela nastavnih metoda je na verbalne i vizualne nastavne metode. Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati.

 

Verbalne metode

U verbalne metode ubrajaju se:

  • Metoda usmenog izlaganja - najčešće se primjenjuje pri obradi gradiva. Osnovni oblici ove metode jesu:
    • Pripovijedanje - koristi se kada učenici nemaju dovoljno predodžaba o obrađivanom gradivu, a potiče veći interes nego čitanje iz knjige. Učitelj može pripovijedanje prilagoditi učenicima, tako da bude pristupačnije i zanimljivije. Sadržaji pripovijedanja moraju biti točni i istiniti, te odgovarati nastavnom planu i programu.
    • Objašnjavanje - može se provoditi pokazivanjem predmeta i modela, upoznavanjem na pojmove iste vrste, isticanjem konkretnih primjera iz života, raščlanjivanjem pojmova i drugo. Za objašnjavanje treba pripremiti učenike i prilagoditi im težinu sadržaja. Objašnjavanje ne smije trajati dugo i uvijek treba provjeriti jesu li učenici shvatili što se objasnilo.
  • Metoda razgovora - razgovorom se učenici potiču na aktivnost u stjecanju novoga znanja ili primjeni stečenoga. Metoda razgovora može se primjenjivati gotovo u svim tipovima nastavnih sati i u svim etapama nastavnog sata, a najčešće se primjenjuje pri ponavljanju, vježbanju i usmenom provjeravanju učeničkog znanja.

 

Vizualne metode

Vizualne metode dijele se na:

  • Dokumentacijske - učenik dolazi do znanja na temelju pisane i grafičke dokumentacije.
  • Demonstracijske - učenik promatranjem upoznaje predmete, pojave, svojstva, koje im pokazuje učitelj. Dobila je ime od latinske riječi demonstrere, što znači prikazivati. Ima široku primjenu u nastavi budući da su percepcija i zor vrlo važan izvor spoznaje.
  •  Eksperimentalne - učenik izvođenjem eksperimenta, koje je pokazao učitelj, upoznaje pojave i svojstva i stječe nova znanja. Učitelj vodi učenike da sami eksperimentiraju i promatraju pojave oko sebe. Važnost te metode je u tome što učenici svim osjetilima sudjeluju u proučavanju konkretnih objekata i pojava pa na osnovi toga stječu nove spoznaje, nove pojmove i nova znanja.

Izvor:Wikipedija


Opažanje i unapređivanj školske nastave -Priručnik (izdanje 2012.) je izrađen u okviru projekta »Razvoj instrumenata za vrednovanje školske nastave« koji je proveden u suradnji Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Agencije za odgoj i obrazovanje tijekom 2011. godine. Ovdje prikazani instrumenti za opažanje i samoprocjenu nastave, kao i pristup kolegijalnom opažanju nastave. testirani su u osnovnim školama grada Zagreba: OŠ Antuna Gustava Matoša, OŠ dr. Ante Starčevića, OŠ Frana Galovića i OŠ Vrbani.


 

Kalendar
« Prosinac 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


 

ŠKOLSKI LIST

 

Za učenike

Školska kuhinja

Igraj se i uči

 
korisni linkovi
 • mzos
 • wikipedija
 • dhmz
 • azoo
 • hzz
 • maps.google
 • državna matura
 • knjižnice grada Zagr...
 • carnet
 • muzeji
 • Općina Jakovlje
 • NCVVO

Dnevne novine

Obrazovni portali


Brojač posjeta
Ispis statistike od 21. 6. 2022.

Ukupno: 130705
Ovaj mjesec: 7303
Ovaj tjedan: 1176
Danas: 75




preskoči na navigaciju