preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Zrnca mudrosti

"Svi smo mi djeca. Jedina razlika je u našim igračkama." (Ayrton Senna)


"Samo se srcem dobro vidi. Bitno je očima nevidljivo." (Antoine De Saint-Exupery, Mali princ)


Dan što ga čovjek posveti drugome nije nipošto gubitak već dobitak. Dani u kojima ne učinimo ništa za druge, već samo za se, to su izgubljeni dani. (Bl.Ivan Mertz)


 "Tko je toliko mudar da bi mogao sve potpuno znati?" (Toma Kempinski)


 

"Učim svakog dana da bi sutradan mogao poučavati." (Émile Faguet)


"Pametni ljudi dopuštaju svojoj djeci da ponekad i pogriješe."(Mahmatma Gandhi)


Tadijanović: Dijete je najbolji kalendar: kad pođe u školu, za sedam godina si stariji; kad ono postane čovjek, mlad čovjek, ti to više nisi; kad stvori nov život, tvoj je gotovo na izmaku.


 

Nepoznato o poznatome

  Olimpijske igre


Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva  koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju.


POTONUO TITANIC

Jedna od najvećih pomorskih katastrofa dogodila se noću između 14. i 15. travnja 1912. u vodama sjevernog Atlantika, blizu kanadskog otoka Newfoundlanda.


Svjetski dan zdravlja (engl. World Health Day) obilježava se 7. travnja svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).


27. siječnja - Međunarodni dan sjećanja na Holokaust


Vinodolski zakonik, jedan od najstarijih pravnih dokumenata pisanih na hrvatskome jeziku, nastao je 6. siječnja 1288.


Svjetski dan hrane, proglašen je 1979. godine u znak obilježavanja dana osnutka FAO-a - Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima na dan 16. listopada 1945. godine. .


Svjetski dan sporta koji se obilježava svake godine krajem mjeseca svibnja (točnije zadnja srijeda u mjesecu), velika je manifestacija sporta i sportske rekreacije, kojom građani diljem svijeta iskazuju svoj pozitivni stav prema zdravom, aktivnom i kreativnom načinu života.


8. svibnja, Svjetski dan Crvenog križa


Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu(1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP).


 Dan planeta Zemlja prvi je put obilježen 22. travnja 1970. godine. Otada se taj dan tradicionalno obilježava u cijelom svijetu. Svatko od nas može toga dana, ali i svakoga drugog, učiniti nešto kako bi zaštitio planet na kojemu živimo.


Svjetski dan kravate, 18. listopada, više...


Svjetski dan poezije UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999.godine s ciljem promoviranja čitanja, pisanja, objavljivanja i proučavanja poezije širom svijeta.


Svjetski dan zaštite životinja, obilježava se svake godine 4. listopada. Prvi puta počeo se obilježavati 1931. godine tijekom konvencije ekologa u Firenci, a njegov je cilj bio upozoriti na položaj ugroženih životinja. Od tada do danas obilježava se u svim zemljama.


Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja svake godine.


8. rujna - Međunarodni dan pismenosti 

Vodič kroz EU

    

Znate li melodiju koja je i ujedno i himna Europske unije ? Ne možete se sjetiti ?! Ma sigurno znate ! To je 9. simfonija poznatog skladatelja Ludwiga Van Beethovena ,,Oda radosti " . Godine 1985. ta je melodija službeno postala europska himna - Ona ne zamijenjuje nacionalne himne zemalja članica , nego slavi zajedničke vrijednosti europskih zemalja i simbolizira ideju slobode , mira i solidarnosti u Europi . 


 Opširnije o EU...


home button

Brojač posjeta
Ispis statistike od 3. 1. 2017.

Ukupno: 176595
Ovaj mjesec: 3147
Ovaj tjedan: 610
Danas: 281
Recikliranje otpada

Bacanjem otpada pridonosite onečišćenju okoliša. Ako želite napraviti nešto za zaštitu okoliša, a ne znate gdje započeti, jedna od najosnovnijih stvari je recikliranje otpada.

Odvojeno prikupljanje otpada za recikliranje provodi se:

  • Posudama različitih boja,
  • Posudama ili kontejnerima u reciklažnim dvorištima,
  • Kompostiranjem u vrtu 

 

PAPIR I KARTON
  • stavljamo u kontejnere plave boje
  • tu spadaju: novine, časopisi, prospekti, katalozi, pisma, pisaći pribor, bilježnice, knjige, telefonski imenici, kutije, kartoni, vrećice od papira i sl.

 

STAKLO
  • stavljamo u zelene kontejnere
  • tu spadaju: staklene boce i staklenke svih boja (ispražnjene ali ne moraju biti isprane od napitka, ali bez drugih nečistoća). Napomena: skinuti čep i metalnu ogrlicu. Ne ubacivati između 22 i 07 sati zbog buke.

 

METALI
  • stavljamo u sive kontejnere
  • tu spadaju: limenke od pića

 

PLASTIKA
  • stavljamo u žute kontejnere
  • tu spadaju: PET boce od napitaka (Fanta, Jamnička, Sprite i sl.), PET boce od ulja i deterdženata (s oznakom ”1” u trokutu ili ”PET” ispod njega). Napomena: skinuti plastični čep s boce prije odlaganja.

 

BIOOTPAD
  • to je biorazgradiv otpad koji se može kompostirati i u vlastitom vrtu
  • stavljamo u smeđe kontejnere
  • tu spadaju:

Vrtni i zeleni otpad: otkosi trave i živice, različiti korovi, suho (tanje) granje, lišće s drveta, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostaci povrća, zemlja iz lonca za cvijeće, neobrađeni ostaci drva (isjeckani), ostaci žetve.

Kuhinjski otpad: ostaci kruha, kore od voća i povrća, listovi salate, kelja, blitve i sl., talog kave i čaja, filter vrećice čaja, ljuske od jaja.

Ostali biootpad u manjim količinama: kosa, dlaka, slama, piljevina, borove iglice, papirnate maramice.


BATERIJE
  • baterije čine zanemariv postotak ukupnog otpada ali su opasan otpad pa ih treba odložiti u crvene posude koje se nalaze na ulazu nekih trgovina, škola i na mjestima za skupljanje opasnog otpada.

 

OPASNI OTPAD
  • prikuplja se u reciklažnim dvorištima i na mjestima za prikupljanje opasnog otpada
  • preuzimaju se bez naknade u ograničenim količinama:
Do 5L : otpadna ulja i masti
Do 1L : ostale opasne tvari.
  • tu spadaju:

Otpadna mineralna ulja: motorna ulja, ulje iz mjenjača, masti za podmazivanje i tim tvarima onečišćene kanistre, filtere, krpe; kao i kiseline i lužine.

  • Otpadno jestivo ulje i masti.
  • Sprej-doze (ispražnjene), boje, emajl-boje, lakovi, razrjeđivači, sredstva
  • za čišćenje drva, ljepila, kemikalije.
  • Sredstva za čišćenje i uklanjanje mrlja.
  • Sredstva za uništavanje kukaca, sredstva za uništavanje korova, sredstvaza zaštitu biljaka, gnojiva.
  • Fotokemikalije: razvijač, fiksir, rendgenske slike, filmski materijal.
  • Otpadni lijekovi i dijelovi injekcija bez igala (preuzimaju se samo u prozirnoj ambalaži).
  • Igle od injekcija (preuzimaju se samo u prozirnoj, čvrstoj i neprobojnoj, plastičnoj ambalaži, dobro zatvorena ljepljivom trakom).
  • Živa kao kovina: toplomjeri, živini prekidači (odvojeno u zatvorenoj ambalaži), itd.

NE bacati opasne tvari u obično smeće ili kanalizaciju, ne miješati različite opasne tvari, držati izvan dohvata djece. Nepoznate tvari tretirati kao opasne i donijeti s izvornom ambalažom. 

Zbrinjavanje elektroničkog otpada na besplatni telefon - 0800444110 - više

Naučite i ovo...

 

Što je to otpad?
 
Otpadom nazivamo stvari koje nam više nisu potrebne. Kad te stvari završe u našoj okolini, nazivamo ih otpacima, a otpad koji se ne iskoristi, već se odlaže na odlagališta gdje se spaljuje, naziva se smeće.

Zato ćete često čuti izreku: “Nije sav otpad smeće!“

 

Zašto su otpaci naš problem?
 
  1. Otpaci mogu biti opasni jer privlače bakterije i glodavce, a mogu biti i zapaljivi.
  2. Neki otpaci, poput slomljenog stakla ili medicinskih šprica, mogu biti vrlo opasni za ljude i životinje.
  3. Lokalne vlasti troše mnogo novaca na čišćenje naših ulica, parkova, rijeka i šumaraka od otpadaka koje bacaju nesavjesni ljudi.
  4. Neuredne, prepune kante i kontejneri isto tako mogu biti izvor zarze.
Što učiniti s otpacima?
 

Čuvajmo našu okolinu čistom, bacajući otpatke u kante ili kontejnere. Na taj način oni će biti odvezeni na deponije, tj. odlagališta otpada.

Otpad, kao što su: papir, staklo, plastika i tekstil, odlaže se u posebne kontejnere za reciklažu, a zatim se odvozi u reciklažna dvorišta gdje se sortira, prebacuje u pogone za recikliranje i na taj način ponovo postaje upotrebljiv.
 
Što je odlagalište otpada – deponij?

Nekada su se deponijama smatrala mjesta gdje su ljudi jednostavno istovarivali otpad. Tu su se razne tekućinei, nastale truljenjem tog otpada, slijevale u zemlju i u podzemne vode. Ovakva mjesta su širila neugodan miris, privaličila insekte, ptice, štakore, pse i mačke lutalice. Bila su i lako zapaljiva, pa su predstavljala opasnost za zajednicu.

Današnje, moderni deponiji se grade prema strogim projektima kako bi zadovaljavale određene uvjete i bile sigurne za ljude, prirodu i cijelu okolinu.
 
Što znači recikliranje?
 

Recikliranje je postupak sakupljanja odbačenih proizvoda i njihova prerada, pri čemu se dobijaju novi proizvodi slične ili iste namjene.

Riječ recikliranje je nastala iz riječi: RE + CYCLE = ponovno kruženje

Simbol za recikliranje sastoji se iz tri strelice koje označavaju tri faze recikliranja:
  1. sakupiti
  2. ponovo preraditi
  3. ponovo upotrijebiti
Što ćemo postići ako recikliramo otpad?
 

Recikliranjem osiguravamo:
  • Očuvanje prirode i prirodnih sirovina.
  • Smanjenje onečišćenosti zraka, vode i tla.
  • Štednju skupe i dragocjene energije.
  • Smanjenje deponijskog prostora.
Recikliranje otpada je moguće samo ako je otpad odvojeno sakupljan.
 
Što znači zatvaranje kruga?
 

Kad otpad bude recikliran i kad kupimo takav reciklirani proizvod, koristimo ga pa zatim ponovo recikliramo, mi zatvoramo krug i na taj način smanjujemo potrošnju sirovina i energije prilikom proizvodnje nekog proizvoda.

Zatvaranju kruga možemo pomoći na način da što više kupujemo proizvode koji su reciklirani i koji se opet mogu reciklirati. Ako smo neki proizvod (npr. igračku) iskoristili i ne želimo ga više, odvajamo ga i šaljemo u fabriku na preradu, pa od njega dobijemo sirovinu za novi proizvod. Praveći novi proizvod od starog, zatvorili smo krug recikliranja.

Dva pravila pametnog kupovanja koja pomažu zatvaranju kruga su:
  1. odaberite proizvode koji se mogu reciklirati,
  2. odaberite proizvode izrađene od recikliranog materijala.
 
Što je to kompost i kompostiranje?

Više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima je organski ili biootpad. Kompostiranje je razgradnja tog biootpada, gdje kao krajnji produkt nastaje humus.

Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, travnjaka i voćnjaka. Kompostiranjem smanjujemo količinu otpada koji se odlaže na deponiju i na taj način dajemo svoj doprinos zaštiti okoliša.

Zapamtite dobro da je i povrće koje se sadilo u ovakvom humusu mnogo, mnogo zdravije od povrća koje se umjetno gnojilo!
 
Odvajanje otpada

Otpad koji se odvodi na recikliranje odlaže se u specijalne posude za otpad, koje su označene određenim bojama.

Tako su npr.:
  • kontejneri i kante za papir plave boje,
  • kontejneri za plastiku žute boje,
  • kontejneri za staklo zelene boje,
  • kontejneri za limenke (metal) su sive boje.
 
Što je to papir?
 

Papir se izrađuje od mreže vrlo tankih vlakana koja se nalaze u biljkama. Drveća su glavni izvor vlakana, ali ih možemo dobiti i od slame, bambusa i šećerne trske.

Papir se prvi put upotrijebio prije 4000 godina, kada su Kinezi napravili posebnu vrstu tkanine na kojoj su sačuvali svoje crteže i riječi. Papir biljnog porijekla je razvio Tsai Lun, činovnik na dvoru kineskog cara i to 105. godine prije nove ere.

S vremenom, ručna izrada papira počela se širiti svijetom, sve dok u Španjolskoj 115. godine nije izgrađena prva tvornica papira. Serijska proizvodnja papira počela je u Engleskoj 1800. godine.

Od tada proizvodimo sve više i više različitih papirnatih proizvoda. Samo neki od tih proizvoda su: kancelarijski papir, maramice, novine, časopisi, knjige, telefonski imenici, proizvodi za pakanjeiri kartonske kutije.
 
Kako se pravi papir?
 

 
Papir se pravi od drveta. Glavna sirovina za proizvodnju je drvenjača (za lošije vrste papira) i drvna celuloza (za finije papire).

Isitnjena masa se kuha u hermetički zatvorenim posudama uz dodatak raznih kemikalija i pretvara se u celuloznu kašu. Zatim se ispire, radi odstranjivanja nečistoće i mrvica, a onda joj se oduzima višak vode.

Tako dobijenoj smjesi se dodaju razna punila (kaolin, ljepilo, gips, boje itd. – već prema vrsti papira), a onda se dobiveni papir pušta u stroj odakle izlazi namotan na velike bale.
 
 
Od čega se pravi novinski papir?
 
 

Novinski papir se najčešće proizvodi od drvenih ostataka, nastalih:
  1. pročešljavanjem šuma (To su grane i mala stabla koja se odstranjuju, da bi se olakšao rast velikih i jačih stabala u nekoj šumi.),
  2. ostataka u pilanama (To su grane i ostali ostaci koji nastaju kod piljenja trupaca.)
  3. recikliranjem starog, upotrijebljenog novinskog papira, iz kojeg je odstranjena tinta.
  4.  
Kako se reciklira papir?
 
Bačeni papiri i kartoni se iz plavih kontejnera odvoze u halu na skladištenje i ubacuju na pokretnu traku. Tu se papirna sirovina sortira i pregleda, a zatim, uz dodavanje vode ide na usitnjavanje. Iz smjese se izdvajaju metalni dijelovi, kao što su spajalice iz bilježnicai, kancelarijske spajalice i sl. Isitnjenom papiru se dodaje voda, te nastaje siva smjesa zvana pulpa, iz koje se mora izdvojiti tiskarska boja, da bi reciklirani papir bio što svjetliji i bjelji.

Iz zagrijane pulpe u koju se dodao sapun, izdvaja se i odstranjuje pjena sa odstranjenom bojom. Čista pulpa se sada sa puno vode ravnomjerno raspoređuje na široku traku gdje se suši.
Od ovog papira, koji se zove reciklirani papir, opet se mogu praviti nove novine, katalozi, školske bilježnice i drugi papirnati proizvodi.
 
Zašto recikliramo papir?
Recikliranjem papira zauzima se manje mjesta na odlagalištima.

Recikliranjem papira štedimo šumsko bogatstvo, jer za svega nekoliko bilježnica i knjiga potrebno je posjeći jedno stablo kojem treba 30 i više godina da naraste.
Za proizvodnju recikliranog papira koristi se duplo manje vode i energije, nego kada se proizvodi novi papir od drveta.
 
Zašto se otpadni papir ne može reciklirati beskonačno puta?
 
Otpadni papir se ne može reciklirati beskonačno dugo, jer vlakno unutar njega pukne i više ne može održavati stabilnu mrežu koja ga povezuje.

Prije nego što se raspadne, jedan list papira se može reciklirati sedam puta.

Da bi se zadržala kvaliteta papira, moraju se dodati svježa, nova vlakna koja se dobivaju preradom drveta.
 
Višeslojna ambalaža (tetrapak)
 

Mlijeko i razni sokovi pakiraju se u posebnu ambalažu koju najčešće nazivamo tetrapak.

Budući da ovakva ambalaža, osim papirnatog, sadrži i neke druge slojeve, kao što su polietilenski sloj i sloj od aluminijske folije, ona se ne može reciklirati na isti način kao i papir. Zato ovu ambalažu moramo odlagati u kontejner za miješani otpad, ili je razložiti na slojeve i onda svaki sloj odložiti u određene kontejnere.
 
Što je to plastika?

Plastika je polimer. Polimeri su dugi lanci molekula koji se ponavljaju, a sastavljeni su od ugljika i vodika. Plastiku je izumio Alexander Parkes, 1860. godine, ali je svoju popularnost stekla tek poslijednjih nekoliko destljeća.

Možemo je modelirati i gnječiti u različite oblike, ili izvlačiti u duge niti koje se koriste u tekstilnoj industriji. Čvrsta je, sigurna, lagana, a može se reciklirati i ponovno iskoristiti.

Recikliranjem PET ambalaže štedimo 84% energije potrebne za izradu te iste ambalaže i sirovina.
 
Zašto recikliramo plastiku?

Recikliranjem plastike zauzima se manje mjesta na odlagalištu, a vrijeme razgradnje plastičnih materijala je od 100 – 1 000 godina.

Od reciklirane plastike može se dobiti sintetički materijal koji upotrebljavamo za izradu pernatih jakni i drugih odjevnih predmeta, a možemo dobiti i nove boce, kante i još mnogo raznih plastičnih predmeta.
 
Koja su uputstva za recikliranje plastike?
 
Postoje mnoge vrste plastike. Najčešće vrste imaju identifikacijski broj prema kojem plastične materijale možemo sortirati u različite grupe (npr. PET je oznaka za plastične boce).

Prije nego što je odložimo u kontejnere za odvojeno sakupljanje plastike, trebamo oprati sve plastične boce i odstraniti sve poklopce, kako bi se plastične boce mogle zgnječiti u kamionu koji ih odvozi.

Veliki broj plastičnih kutija ima otisnut identifikacijski broj plastike. Većina postrojenja reciklira plastike s brojevima 1, 2, 3 i 5.
 
Kako se reciklira PET i druga otpadna plastika?

Plastični ambalažni otpad se iz žutih kontejnera prebacuje u posebne specijalihzirane tvornice, gdje se pregledava i pere u vrućoj vodi, a zatim usitnjava i sortira. Poslije toga se topi, preša i pretvara u sitne kuglice (granule). Od granula se proizvode nove plastične vreće, folije, boce, materijali za odjevne predmete i dr.
 
Što je to staklo?
 
 
Staklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid. Zbog svojih karakteristika da je relativno čvrsto, inertno, prozirno i biološki neaktivno, ima vrlo široku upotrebu u današnjem vremenu.

Čisti silicijev dioksid ima talište na oko 2000˚C, te bi bilo jako neekonomično taliti ga na toj temperaturi. Prilikom proizvodnje stakla dodaju se sljedeće dvije tvari koje olakšavaju izradu stakla:

  • soda (natrijev karbonat – Na2CO3)
  • vapnenac (kalcijev karbonat - CaCO3)

Dodavanjem sode snižava se talište na oko 1000˚ C, no time staklo postaje topljivo u vodi (vodeno staklo), pa se to spriječava dodavanjem vapnenca (koji otpuštanjem ugljikovog dioksida prelazi u kalcijev oksid - CaO). Osim osnovnih sirovina u proizvodnji stakla često se rabe i sredstva za bojanje, poput oksida i karbonata drugih metala.

Izrada stakla je veoma stara vještina. Staklari su koristili proces u kojem su napuhavali rastopljeno staklo. Vješto su oblikovali svaku bocu ručno.

Većina staklenih proizvoda se danas proizvodi u velikim tvornicama u kompjutorski kontroliranim procesima.

Zašto recikliramo staklo?


.Staklo je pogodno za recikliranje te se može u potpunosti reciklirati i koristiti kao isključiva sirovina za proizvodnju novih predmeta od stakla. Njegovim recikliranjem smanjuje se onečišćenje zraka u procesu proizvodnje za 20%, a onečišćenje vode za 50%.

Kako se reciklira staklo? 
 
Staro staklo se prema bojama odvaja u kontejnere (prozirno - bijelo, zeleno i smeđe).

Kamion za odvoz ima tri komore u koje se sortira staklo određene boje, koje se poslije skladištenja odvozi utvornicu stakla.

U tvornicii se staklo vodi preko pokretne trake iznad koje je magnet koji kupi metalne dijelove, a zatim se odvaja ostali otpad, kao što su : plastične flaše, porculan, keramika i drugo.

Na kraju se i ručno odvajaju preostali komadi koji nisu od stakla.

Ovako očišćeno staklo se razbija na komade. Svaka boja se miješa sa kvarcnim pijeskom, sodom, krečom i dolomitom, a zatim se topi na 1500°C. Što je razbijeno staklo sitnije, kraće je vrijeme njegovog topljenja, a to znači da je potrebno manje energije.

Žitka, vrela otopina stakla se siječe u velike komade dobijajući određeni predoblik, a zatim se puhanjem dobija željeni oblik (npr. flaša).

Gotovi proizvodi se hlade u tunelu za hlađenje, a onda se na njima provjeravaju greške (pukotine, nepravilan oblik).Tada se pakiraju u palete i odvoze na punjenje (npr. piće).

Dospijevaju u prodavnice gdje se kupuju, pa poslije upotrebe se ponovo bacaju u kontejnere i na taj način - PONOVO POČINJE KRUŽNI TOK RECIKLIRANJA STAKLA.
 
Od čega se prave limenke i konzerve?
 
Limenke i konzerve se prave od aluminija i čelika.

Aluminij je otkriven prije 200 godina i nalazimo ga u obliku aluminij oksida ili alumina. Aluminijske limenke se koriste kao ambalaža za većinu sokova i kao jedina vrsta ambalaže za pakiranje piva.

Može se beskonačno mnogo puta reciklirati, jer ne gubi svoja svojstva prilikom recikliranja, a uštedi se 95% energije u odnosu na dobivanje aluminijuma iz boksita. Za izradu jedne limenke iz sirovine potroši se toliko energije koliko bi se moglo potrošiti za recikliranje 20 limenki!

Čelik je uobičajeni naziv za željezo koje sadrži male količine ugljika, magnezija, vapnenca i drugih primjesa.
Čelične limenke se koriste za pakiranje više od 1500 različitih vrsta hrane. Koriste se i kao ambalaža za boje, aerosole, zavoje, hranu za kućne ljubimce i za još stotinjak drugih proizvoda. Sadrže najmanje 25% recikliranog materijala i u potpunosti se mogu ponovo reciklirati.

Recikliranje čelika pomaže očuvanju prirode, a istovremeno su vrijedan resurs za čeličane.
 
Kako se reciklira metal?

Limenke od soka i ostalih napitaka, konzerve od hrane i metalna ambalaža predstavljaju otpad koji se uspješno reciklira, a na taj način se smanjuje količina otpada na odlagalištima i pomaže se očuvanju prirodnih resursa i energije.

Poslije izdvajanja od ostalog otpada, ova vrsta otpada se preša i sabija u posebnim strojevima, a potom posebnim metodama rada, topi i prerađuje.

Izvori: Ekologija, Wikipedija


up arrow Želite znati više otvorite straniciu ekologija. 



preskoči na navigaciju