FAŠNIK U HRVATSKOJ

Fašnik, karneval, poklade ili  mesopust su lokalni nazivi za narodno slavlje kojim se obilježava skori kraj zime i početak proljetnih dana.
Običaj je da maškare idu od kuće do kuće, pjevaju pjesme i skupljaju slatkiše i novac.
U mnogim gradovima organiziraju se fašničke povorke.

Među najstarijim i najpoznatijim pokladnim svečanostima u Hrvatskoj jesu Riječki karneval i Samoborski fašnik

Karneval ima svog kralja i kraljicu. Obično dobivaju ključeve grada od gradonačelnika.

Posebnost karnevala je sudjelovanje tzv. zvončara, ogrnutih ovčjom kožom i sa zvonom oko pojasa.

Međutim, za narod je vrijeme pred korizmu postalo vrijeme uživanja u hrani, piću i zabavi pod maskama.

Običaj poklada rasprostranjen je po čitavoj Hrvatskoj. Toga dana su na stolu krafne, krpice s kiselim zeljem, kobasice, buhtle, štrudle, pogačice s čvarcima, kroštule s bademima, smokvenjak, presnac od mladog ovčjeg sira, kolači od maruna, fritule...

Paljenje Fašnika tradicionalan je običaj kojim se obilježava kraj karnevalskih ludovanja i povratak svakodnevici. Krpeni lutak- Fašnik pali se  na lomači, a s njim u pepelu nestaju i svi grijesi i nestašluci počinjeni proteklih ludih dana, ali i sve loše što se dogodilo protekle godine.

Nekada davno ljudi su maskiranjem pokušavali dozvati bogove i udobrovoljiti ih, štiteći se tako od nesreća i nepogoda.

Kroz pjesmu i ples zamaskiranih učenika,a i nekih učitelja, obilježen je fašnik i u našoj školi. 

                                     Maskirani dan

Od ranog jutra dan se maskirao
i odmah veselu pjesmu zasvirao.
 
Svako je lice iza maske skrio 
i ozbiljan više nitko nije bio.
 
Vladali su tada ludi kraljevi
hrabri vitezovi,vile i zmajevi.
 
Pojavio se raznih likova splet
i baš cijeli životinjski svijet.
 
Bilo je stvarno zabavno svima,
i da bar više takvih dana ima.